Unatoč kasnoj pripremi, provedba pilot popisa u BiH bila je na zadovoljavajućoj razini, navodi se u izvješću upravnog odbora Operacije međunarodnog monitoringa za popis stanovništva u BiH u čijem smo posjedu. Mediji su pokazali veliki interes za pilot-popis i pratili su operaciju, fokusirajući se na tehnički i praktični aspekt za stanovništvo, ocjena je stručnjaka.
Mali broj popisnih krugova
Međutim, pilot-popis je proveden u malom broju popisnih krugova, njih 60, u 36 općina. Svaka općina imala je po jedan popisni krug, rijetko dva ili tri. Ovo nam govori da je neophodan oprez pri ekstrapolaciji promatranja na sveobuhvatni popis. Angažiranje stotina popisivača, logistika i nadgledanje rada na terenu bit će u potpunosti drugačije u pravom popisu, a problemi koji nisu predviđeni tijekom pilot popisa će se sigurno pojavljivati, navodi se u izvješću stručnjaka. Upravni odbor je primijetio i nekoliko problema koji se moraju rješavati prije sveobuhvatne provedbe. Osnovni problemi tiču se sljedećih stavki upitnika koji bi se trebali revidirati na odgovarajući način, kako bi se dalo više primjera i objašnjenja kada se radi o nekim od težih pitanja. Instrukcije treba dati tako da prate vremenski slijed aktivnosti. Ako se osobe koje žive u inozemstvu budu popisivale upotrebom obrasca P1, trebaju se postavljati samo prva pitanja, a ne pitanja iz cijelog upitnika. Materijale za obuku treba prilagoditi i ciljnoj skupini. Stručnjaci, također, navode kako će za glavni popis trebati poboljšati i logistiku. Kada je u pitanju kartografija primjetan je napredak, ali numeracija objekata na mapama se može unaprijediti, kako bi postojale jedinstvene identifikacijske šifre za svaku adresu objekata, navodi se u izvješću.
Popis nije politički proces
Tijekom pilot-popisa je primijećeno da su određene skupine sugerirale stanovništvu da se izjasne o svojoj etničkoj i vjerskoj pripadnosti, čak i o materinskom jeziku, na određen način. Ovo potvrđuje osjetljivost tih pitanja, te predstavlja rizik koji bi mogao ugroziti popis. Ovo se mora pažljivo pratiti, te se moraju poduzeti mjere da se popis ne pretvori u političku operaciju. Zaključak je da UO još uvijek izražava određene sumnje kada je u pitanju priprema popisa stanovništva i kućanstava. Naime, ljudi koji nekoliko godina žive u inozemstvu i vraćaju se u BiH samo na odmor u nekim slučajevima su smatrani privremeno prisutnim, dok su u drugim popisivani kao uobičajeno rezidentno stanovništvo. U tim slučajevima, za dužinu odsustva unošen je broj mjeseci koji su prošli od posljednjeg posjeta, a za pitanje o tome koliko dugo osoba namjerava biti odsutna evidentiran je broj mjeseci do sljedećeg dolaska na odmor. Cijela kućanstva koja žive u inozemstvu su nekada popisivana, a nekada ne, ovisno o želji njihovih rođaka i namjeri popisivača. Nije primjenjivan dosljedan pristup, ali uopćeno nije zabilježena tendencija da se popisuju cijela kućanstva koja žive u inozemstvu, osim u nekoliko slučajeva. Promatrači su također zabilježili samo nekoliko slučajeva privremeno prisutnih osoba. Neki popisivači, u skladu s dobivenim instrukcijama, su osobe koje iznajmljuju stan smatrali privremeno prisutnim, evidentirajući u kontrolnik podatke koji se odnose na vlasnika stana. Ocjena je kako nije usvojen sustavan pristup kada su u pitanju osobe koje žive u inozemstvu. Uobičajeno je bilo da popisivač ispunjava upitnik za odsutne osobe onako kako je ispitanik zahtijevao, u nekim slučajevima nakon objašnjenja. Ljudi koji nekoliko godina žive u inozemstvu, a posjećuju BiH samo zbog odmora, ponekad su popisivani kao dio rezidentnog stanovništva.
U tim slučajevima je broj mjeseci koji su prošli od posljednjeg posjeta evidentiran kao dužina odsustva, a broj mjeseci do sljedećeg dolaska na odmor je evidentiran kao vrijeme tijekom kojeg osoba namjerava biti odsutna.
Ovim pristupom će mnoge osobe koje rade i žive u inozemstvu biti uključene u rezidentno stanovništvo.
