Gdje je 590 milijuna dolara s računa Narodne banke Jugoslavije? Gdje je hrvatska arhivska građa? Kada će početi razgovori o sukcesiji pokretne vojne imovine? To su samo tri od niza pitanja koja Hrvatska može postavljati Srbiji – i postavlja ih, ali ne dobiva odgovor – kao odgovor na izjave šefa srbijanske grupe za sukcesiju imovine bivše SFRJ Olivera Antića, koji najavljuje reviziju ugovora o pitanjima sukcesije te proziva Hrvatsku da Srbiji ne vraća imovinu.
>> Srbija će se žaliti EU: Hrvatska ne primjenjuje sporazum o sukcesiji
Samo tri sastanka
Revizija ugovora potpisanog u Beču 2001. godine, koji je stupio na snagu 2004. godine, malo je vjerojatna, kažu upućeni, jer je potreban konsenzus svih pet država sljednica, što znači razgovor o svim pitanjima, a ne samo o imovini, kao što implicira Beograd.
Bez obzira na to što su analitičari uvjereni kao je Antićeva najava za dnevnopolitičku upotrebu, Hrvatskoj je u interesu da se ugovor napokon provede. Vrlo konkretno: ugovor predviđa osnivanje Zajedničkog stalnog odbora za nadzor nad primjenom ugovora, kao i osnivanje zajedničkih odbora za provedbu aneksa. S radom su započeli samo Odbor za diplomatsku i konzularnu imovinu i Odbor za financijsku aktivu i pasivu. Stalni zajednički odbor održao je samo tri sastanka.
Usto, postoji lista problema na koje nailazi hrvatska strana, govore upućeni. Nedostaje 590 milijuna američkih dolara na računima NBJ-a u inozemstvu, kod tzv. mješovitih banaka, međutim, Hrvatskoj se ne dopušta uvid u arhive NBJ-a. Raspodjela 44 nekretnine diplomatske imovine bila je blokirana od 2006. do 2011. Srbija jedina raspolaže cjelovitim podacima, ali neke nekretnine nisu bile na izvornom popisu. Primjerice, u Londonu su nađena tri stana koja nisu bila navedena na popisu uz Aneks B. Na jednom je na inicijativu Hrvatske upisana zabrana raspolaganja, a za preostala dva stana vodio se sudski postupak koji je Srbija izgubila.
Srbija ne vraća arhivsku građu Hrvatskoj, nisu ni započeli razgovori o sukcesiji pokretne vojne imovine. Za primjer, lani je Crna Gora (iako formalno nije potpisnica ugovora) darovala Sloveniji podmornicu Zeta, a prije toga ove godine Srbiji podmornicu Una, iako im je matična luka bila Lora te se smatraju hrvatskim vlasništvom. Da bi izbjegli probleme, prva je podmornica od Crne Gore do Slovenije putovala zaobilazno – preko Srbije i Mađarske.
Na popisu 150 tvrtki
Što se tiče aneksa G, odnosno rješavanja imovinskopravnih odnosa, potrebno je sklopiti bilateralni ugovor, kao što je učinjeno sa Slovenijom i Makedonijom. Procjenjuje se da oko 150 hrvatskih tvrtki u Srbiji traži povrat imovine, čija je vrijednost procijenjena na 800 milijuna eura. Ina traži povrat benzinskih crpki i nadoknadu za izgubljenu dobit, a Borovo povrat trgovina. Sve dosadašnje sporove Borovo, kao i druge tvrtke, dobilo je pred srbijanskim sudovima. Imovinu u Srbiji imaju i Kraš, Končar i Varteks. Prema podacima srbijanske Direkcije za imovinu, tamošnje tvrtke (EI Niš, Simpo) od Hrvatske potražuju povrat vlasništva od 1,8 milijardi eura.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
