Razgovori bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika, koji i javno nisu rezultirali uspjehom, ne nude veliki optimizam za uspjeh, doznaje se od sudionika razgovora koji ističe kako je malo vjerojatno da se bilo što može pomaknuti naprijed ako administracije SAD-a i Europske unije ne pokažu više odlučnosti u pravcu provedbe presude Ustavnoga suda BiH, zbog čega zemlji prijete blokada i teška kriza, piše Večernji list BiH.
Po navodima neimenovanog sudionika, nakon posljednjeg razgovora stajališta dviju strana su dodatno udaljena, a čelnici SDP-a, SBB-a, DF-a i SDA su bili podijeljeni u stajalištima o tome treba li se samo zadržati na Domu naroda ili pak govoriti i o Predsjedništvu, dok je pak SBB, šaljući predstavnika stranačke organizacije iz Mostara, pokazao svojevrsni otklon od politike drugih bošnjačkih stranaka.
Podjela o Predsjedništvu
Nisu na sastanku bili nazočni samo čelnici, nego i stranački stručnjaci koji su komentirali pojedine stručne prijedloge koji bi mogli imati utjecaja i na izmjene Ustava Bosne i Hercegovine. Istodobno, hrvatski predstavnici inzistiraju da dogovor o Izbornom zakonu bude cijeli paket, što uključuje izmjene Izbornog zakona o Domu naroda i Predsjedništvu BiH. I dok SDP i DF odbacuju mogućnost bilo kakve rasprave da se intervenira na način biranja članova državnog Predsjedništva, istodobno, SDA nije isključio tu mogućnost.
Valja reći, međutim, kako su identična stajališta bošnjačkih stranaka u pogledu uloge Doma naroda za koji bošnjačke stranke traže da samo treba imati ulogu oko ulaganja vitalnog nacionalnog interesa, a ne donošenja svih odluka kao ravnopravni drugi dom federalnog Parlamenta. Za hrvatske predstavnike o tome se uopće ne može razgovarati te su objasnili kako takva “simetrija” dovodi jedino Hrvate kao kolektiv u neravnopravan položaj u Bosni i Hercegovini.
Ključna institucija
No, nije to jedina stvar koju bi mijenjale bošnjačke stranke u pravcu stvaranja većinskog bošnjačkog entiteta. One inzistiraju na tome da, primjerice, predsjednika FBiH može predložiti bilo koji izaslanik te da ne treba dobiti potporu većeg broja izaslanika ili pak jednoga kluba. Nakon Doma naroda, koji je ključna nacionalna institucija, predsjednik entiteta ima iznimno važnu ulogu jer se bez njega ne može imenovati Vlada, ali ni donijeti bilo koja odluka sve dok je ne supotpiše.
Kada je pak u pitanju način biranja izaslanika za Dom naroda, što je ključni zahtjev Ustavnoga suda, bošnjačke stranke bi ponovno u Izborni zakon prepisale identičnu rečenicu koju je Ustavni sud izbrisao nakon Ljubićeve apelacije. A to je rečenica iz Ustava Federacije BiH na koju je novu apelaciju uputila supredsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto. Iako odredba o delegiranju po jednoga Hrvata, Srbina ili Bošnjaka iz svake županijske skupštine za Dom naroda posve narušava razmjernost, što je i slovo i duh presude Ustavnoga suda, bošnjačke stranke od toga ne odustaju. A cilj je birati većinu u bošnjačkom, srpskom i Klubu ostalih te oteti Hrvatima šest izaslanika kako bi ih mogli “šutnuti” iz izvršne vlasti.
