Tijekom 2015. godine, sukobi i progon doveli su širom svijeta do nagle eskalacije prinudnog raseljavanja, koja je pritom dosegla navjeću razinu ikad zabilježenu i koja predstavlja neizmjernu ljudsku patnju, navodi se u izvještaju koji je danas objavila Agencija UN za izbjeglice (UNHCR). 
U godišnjem izvješću UNHCR-a pod nazivom Globalni trendovi, koji pruža uvid u prinudno raseljavanje u čitavom svijetu na osnovu podataka dobivenih od vlada, partnera, kao i putem vlastitog izvještavanja, piše da je 65,3 milijuna ljudi bilo raseljeno na kraju 2015. godine, u usporedbi sa 59,5 milijuna samo 12 mjeseci ranije. Time je po prvi put prijeđena granica od 60 milijuna raseljenih. 
Ukupna brojka od 65,3 milijuna raseljenih obuhvata 3,2 milijuna ljudi u razvijenim zemljama koji su na kraju 2015. godine čekali na odluke po zahtjevima za azil (najveći broj koji je UNHCR ikad zabilježio), zatim 21,3 milijuna izbjeglica širom svijeta (što predstavlja 1,8 milijuna više u odnosu na 2014. godinu i najveći broj izbjeglica od ranih devedesetih godina 20. vijeka), te 40.8 milijuna onih koji su bili prinuđeni da napuste svoje domove, ali su ostali u okvirima granica svoje zemlje (što je povećanje od 2.6 miljuna u odnosu na 2014. i najveći broj interno raseljenih ikad zabilježen). 
Kada se ove brojke uporede sa populacijom na Zemlji od 7.349 milijardi[1] , to znači da je svaki 113. čovjek na svijetu tražitelj azila, interno raseljena osoba ili izbjeglica – što je razina ugroženosti koje je bez presedana otkad UNHCR postoji. Ukupno gledano, na svijetu danas ima više raseljenih nego što imaju stanovnika Francuska, Ujedinjeno kraljevstvo ili Italija. 
Iz tri zemlje dolazi polovina izbjelica na planeti..
Među zemljama koje su obuhvaćene izvješćem Globalni trendovi ističe se nekoliko: Sirija sa 4,9 milijuna, Afganistan sa 2,7 milijuna i Somalija sa 1,1 milijunom, što ukupno čini više od polovinu izbjeglica koje su pod zaštitom UNHCR-a širom svijeta. S druge strane, Kolumbija sa 6,9, Sirija sa 6,6 i Irak sa 4,4 milijuna imaju najveći broj interno raseljenih lica. U Jemenu je tijekom 2015. godine bilo najviše novih interno raseljenih – 2,5 milijuna, ili 9 posto ukupnog stanovništva. 
...A najviše ih je u juznom dijelu svijeta
Muke Evrope da izađe na kraj sa nešto više od milijun izbjeglica i miganata koji su stigli preko Sredozemnog mora bila je dominantna tema kod mnogih tijekom 2015. godine. Međutim, izvješće pokazuje da se većina izbjeglica na planeti zapravo nalazi u drugim područjima. Ukupno gledano, 86 posto izbjeglica pod zaštitom UNHCR-a tokom 2015. godine boravilo je u zemljama sa niskim ili srednjim dohotkom koje se nalaze u blizini žarišta sukoba. Ova brojka ide i do preko 90 posto ukupne izbjegličke populacije na svijetu ukoliko se uračunaju i izbjeglice iz Palestine koje su pod zaštitom UNRWA, sestrinske agencije UNHCR-a. Na globalnoj razini, Turska je sa 2,5 milijuna država u kojoj boravi najveći broj izbjeglica. Libanon je, s druge strane, primio najviše izbjeglica po glavi stanovnika (183 izbjeglice na 1.000 stanovnika). U odnosu na ekonomsku razvijenost, Demokratska Republika Kongo prihvatila je najviše izbjeglica (471 izbjeglica na svaki dolar bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, mjereno u odnosu na paritet kupovne moći). 
Porast zahtjeva za azil 
Među razvijenim zemljama, 2015. je bila rekordna kada su u pitanju novi zahtjevi za azil, sa 2 milijuna prijava (što čini dio ukupnog broja od 3,2 milijuna slučajeva koji su bili u postupku na kraju godine). 
Oko polovina izbjeglica na svijetu su djeca 
Prema podacima koje je UNHCR uspio da sakupi, djeca su činila 51 posto izbjeglica na svijetu u 2015. godini (kompletni demografski podaci nisu bili dostupni autorima izvještaja). Ono što je zabrinjavajuće jeste da su mnogi maloljetnici bili odvojeni od roditelja ili putovali sami. Ukupno je registrirano 98.400 zahtjeva za azil koje su podnijeli maloljetnici bez pratnje odraslih i djeca odvojena od porodice. 
Raseljeništvo tijekom 2015. godine po regijama (od najvećeg do najmanjeg, po zemlji porijekla izbjeglica, tražitelja azila ili interno rasljenenih lica):
1.Bliski Istok i Sjeverna Afrika 
Rat u Siriji ostao je vodeći uzrok raseljavanja i patnje koja iz njega proističe. Do kraja 2015. godine, 4,9 milijuna ljudi potražilo je utočište van Sirije kao izbjeglice, a 6.5 milijuna su bili interno raseljeni, koji su i dalje unutar zemlje
2. Sub-saharska Afrika 
Sub-saharska Afrika imala je najveće brojke raseljenih u 2015. godini nakon Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Kontinuirani žestoki sukob u Južnom Sudanu tijekom 2015. godine, kao i oni u Središnjoj Africi, Somaliji, Nigeriji, Sudanu, Burundiju, Demokratskoj Republici Kongo, Mozambiku i drugim zemljama zajedno su generirali 18,4 milijuna izbjeglica i interno raseljenih na kraju godine. 
3. Azija i Pacifik
Azija i regija Pacifika treći je po redu regija po broju izbjeglica. Svaki šesti izbjeglica pod mandatom UNHCR-a je iz Afganistana (2.7 miliona uz 1,2 milijuna interno raseljenih), a u vrhu su još i Mijanmar/Burma sa 451.800 izbjeglica i 451.000 interno raseljenih lica, te Pakistan (1,5 milijuna) i Islamska Republika Iran sa (979.000). 
4. Amerike
Sve je veći broj ljudi koji bježe od organiziranih bandi i drugih vrsta nasilja u Središnjoj Americi. Ukupan broj izbjeglica i tražitelja azila iz El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa je preko 109.800, od kojih većina bježi u Meksiko i SAD, dok je Kolumbija i dalje zemlja sa najvećim brojem interno raseljenih osoba (6.9 milijuna) 
5. Europa 
Situacija u Ukrajini, blizina Europe Siriji i Iraku, kao i dolazak više od milijun izbjeglica i migranata raznih nacionalnosti preko Sredozemlja dominirali su izbjegličkom slikom Starog kontinenta tijekom 2015. godine. Iz europskih zemalja ukupno je izbjeglo oko 593.000 ljudi, od kojih većina iz Ukrajine. Europa je, s druge strane, primila 4,4 milijuna, od čega 2,5 milijuna u Turskoj. Prema podacima ukrajinske Vlade, 1,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno je unutar zemlje. 

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’