Prije desetak godina kruh iz pekarnica bio je dvostruko kvalitetniji od ovih kakve kupujemo danas! Još 2000. svaki je treći kruh iz pekarnica bio bez imalo pesticida ili kemikalija koje se mogu negativno odraziti na ljudsko zdravlje. Britansko istraživanje provedeno 2015. zaključilo je da 63% uzoraka kupljenoga kruha sadrži barem jedan pesticid, a 17% uzoraka sadrži dvije i više kemikalija.
Bez kontrole
Činjenica je da ljudi kruh uglavnom konzumiraju svakodnevno pa je stoga iznimno važno što tako unosimo u tijelo. U prijašnja vremena kruh se mijesio ručno od brašna i vode s dodatkom kvasca ili kiselog tijesta. Proces je trajao satima, često i cijelu noć. Danas pekarski proizvodi se rade na brzoj traci. Od trenutka zamjesa tijesta do pakiranja i prodaje prolazi i manje od 4 sata. Da bi ovo postigli, proizvođači koriste razne dodatke – regulatore kiselosti, poboljšavače okusa, boje te sredstva za učvršćivanje tijesta i sprječavanje zgrudnjavanja. Količina aditiva određuje izgled, okus, boju, miris i trajanje pekarskih proizvoda. Međutim, problem je kad se aditivi počnu koristiti bez kontrole i u ogromnim količinama, a u BiH je to očigledno problem, potvrdio je ranije medijima jedan bugojanski pekar. Da kruh u trgovinama nije kao nekad, žale se brojni građani. Neki tvrde da im izaziva alergije, gubitak zraka, kašalj ili pak oticanje tijela, dok s domaćim kruhom tog problema nemaju. “Radim prekoputa pekarnice i ostala sam šokirana kad sam vidjela istovar robe. Stiglo je 5-6 vreća brašna i 20-ak kanta u kojima su bili neki dodaci. Pa ispada da je u kruhu i pecivu najmanje brašna, sve su neki dodaci” kazala je. “Jedemo napuhane kruhove koji su kao baloni u koje se stavlja velik broj nedopuštenih aditiva, što je u stranim zemljama strogo zabranjeno. Kod nas nema nikakve kontrole, u sadržaj kruha se stavljaju nedopuštene količine kancerogenih aditiva kako bi se kruh što više dignuo, da bi kupca na prvi pogled privukao što veći kruh, a zapravo je prazan i lagan”, ispričao je ovaj pekar za portal Bugojno danas. Prema njegovim riječima, kad kupujemo kruh, bolje je da biramo tanje, koji ne izgledaju napuhano.
Iskustva građana
“Kod nas se prodaju najviše ti otrovni, napuhani kruhovi. Što mislite zašto je posljednjih godina izražen broj oboljelih od raznih karcinoma? Najveći uzrok su aditivi koji hrane klice u organizmu od kojih se karcinom hrani i napadne organizam koji na kraju podlegne jer se ne uspije izboriti s otrovima. Ja vam kao pekar preporučujem da kući sebi zamijesite kruh, znat ćete što jedete. Što se tiče pekara, nikakvih kontrola nema, svatko može staviti aditiv u sadržaj kruha bez bojazni hoće li ga netko kontrolirati, dok se u stranim zemljama strogo kažnjava dodavanje aditiva iznad 0,02%, koliko je dopušteno na količinu kruha koja nije štetna za organizam. U europskim zemljama naši bi pekari kazneno odgovarali. Primjerice, neki bh. pekari uvoze brašno iz Mađarske kojem je istekao rok i ovdje prodaju. To nema nigdje”, kazao je ovaj pekar.
