Predstavnici međunarodne zajednice prilično rezervirano se odnose prema inicijativama za raspisivanje prijevremenih, odnosno izvanrednih izbora u BiH. Mogućnost izvanrednih izbora prvi su nedavno najavili bošnjački lideri nakon jednog od sastanaka stranaka u BiH oko uspostave vlasti na državnoj razini.
Velike rezerve diplomata
No, međunarodna zajednica ne misli da je to pravo riješenje za krizu u BiH. Iako stranci uglavnom ponavljaju kako takav potez vjerojatno ne bi donio izlaz iz aktualne politike krize i deblokirao uspostavu vlasti, Večernjak doznaje kako se u međunarodnim diplomatskim krugovima u Sarajevu ipak razmatraju mogući scenariji, ali prije svega posljedice ulaska u priču o raspisivanju prijevremenih ili izvanrednih izbora u BiH. U analizama koje su rađene za potrebe određenih veleposlanstava i međunarodnih institucija uglavnom se polazi od teze da Zastupnički dom, u kojem je barem formalno ključ uspostave Vijeća ministara, ne može raspustiti bez promjene Ustava BiH. Naime, nije regulirano tko, kada i kako pokreće proces raspuštanja nekog tijela vlasti u BiH. Imajući to u vidu, u nekoliko diplomatskih analiza vrlo sličnog sadržaja, a u koje je „Večernjak“ imao uvid, ističe se kako je u slučaju političke odluke da se krene u prijevremene izbore najjasniji scenarij po kojem bi se izmijenio Ustav i propisala mogućnost raspuštanja Zastupničkog doma. Druga mogućnost kojom se stranci bave je da Parlament BiH izmijeni Izborni zakon i uvede mogućnost prijevremenih izbora, ali takvu opciju drže manje realnom, jer bi takav potez lako mogao biti osporen pred Ustavnim sudom BiH. Slično je i s trećom opcijom, a to je mogućnost je da Zastupnički dom donese odluku o svom raspuštanju. No, jasno je da i to može biti osporeno pred Ustavnim sudom, pa je malo vjerojatno da bi se tim putom krenulo u slučaju odluke da se kriza pokuša riješiti organiziranjem novih izbora. No, osim ustavnih nedostataka u pogledu raspisivanja izbora dvojbe postoje i oko toga koja tijela vlasti bi bila raspuštena, odnosno za koje razine vlasti bi se organizirali prijevremeni izbori. Za sada se razmatraju samo scenariji po kojima bi se izbori organizirali za državnu razinu vlasti.
Koje su posljedice?
Ipak, i tu postoje nedoumice i različite opcije. Prva je da se organiziraju izbori samo za Zastupnički dom i čini se kako bi takva opcija bila politički najbezbolnija, ali i tehnički najjednostavnija. Logika kaže da bi se izbori, osim za Zastupnički dom, mogli ponovno organizirati i za Predsjedništvo BiH, jer se oba tijela vlasti biraju neposredno. Postoji i treća opcija, a to je da se istodobno organiziraju izbori za Predsjedništvo i oba doma Parlamenta BiH. No, u tom slučaju bi se otvorilo i pitanje izbora za entitetske parlamente, jer se Dom naroda bira posredno kroz entitetske parlamente. Samo ponovno izabrani entitetski parlamenti imali bi legitimitet birati nove članove u državni dom naroda. Prema informacijama, strane diplomate u Sarajevu ovu opciju smatraju najmanje poželjnom. U analizama se jasno ukazuje i na druge probleme koje nosi odluka o prijevremenim izborima, poput nedostatka novca za organiziranje. Stoga je u međunarodnim krugovima u BiH dominantan stav da prijevremene izbore treba izbjeći i učiniti sve da bi se politička kriza riješila na drugi način.
