Film tjera suze na oči, nasmijava, smiruje uzbuđuje, oduševljava i razočarava. Filmovi ovogodišnjega, 27. Dana hrvatskog filma "Ivo Gregurević" sve su to u jednom, piše Večernji list BiH.
Publika voli domaće filmove, potvrdio je to Ivin festival na kojemu je ove godine prikazano sedam filmova iz hrvatske produkcije i jedan bosanskohercegovački film. Istina, ne baš onako kako je predviđeno jer ipak je priroda u drugom dijelu festivala umiješala svoje prste, pa su zbog hladnoće filmske projekcije preseljene iz ljetnoga kina pod otvorenim nebom u gradsko kino. Dan je trebao za preseljenje, pa su posljednja tri filma odgledana u oraškom kinu, a umjesto 4. rujna, festival je završen 5. rujna.
Spuštena je tako festivalska zavjesa na 27. Dane hrvatskog filma "Ivo Gregurević" s filmom "Djeca sa CNN-a" redateljice Aide Bukvić.
Podržali Ivine snove
A kako Ivini snovi pretočeni u Orašje i njegov festival ne bi bili mrtvo slovo na papiru, pobrinuli su se organizator festivala, pokrovitelji, sponzori.
- Kako bi nakon Ive njegova genijalna ideja i dalje živjela kroz festival, postojala je široka potpora institucija BiH i RH. Zahvaljujem na potpori festivalu svim nesebičnim sponzorima i financijskim pokroviteljima - visokom pokrovitelju festivala Hrvatskom narodnom saboru BiH i Vladi Republike Hrvatske, generalnom sponzoru JP Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar kao i zlatnom sponzoru koji nas sve godine ustrajno prati - HT Eronetu. U cijeloj festivalskoj priči postoji potpora lokalne zajednice preko Vlade Posavske županije i Grada Orašja. Zahvaljujem i medijskim promotorima festivala bez kojih naš događaj ne bi otišao izvan lokalnih okvira. HRT nas od početka prati svojim pokroviteljstvom, RTV HR HB potrudio se za izravni prijenos, Večernji list za posebno mjesto u listu i podlistak "Posavska panorama", Radio Orašje i niz drugih medija. Svima veliko hvala - kazao je predsjednik Udruge filmski festival "Ivo Gregurević" - Iljo Benković.
Na 1000 granata jedan film
U vremenu kada su muze pobijedile topove, vremenu kada su Gregurević i Hrvatska matica iseljenika na svaku tisuću granata odgovarali jednim filmom, u konačnici - pobijedio je film. Dokaz tomu je i veliki festival Dani hrvatskog filma koji četvrtu godinu nakon Ive nastavlja to grandiozno djelo kao najveću kulturnu ostavštinu filmskoga maga.
- Festival je počeo u vrijeme kada gore nije moglo biti, no neki ljudi, a takav je naš Ivo, znali su da apsurd rata možemo najbolje osvijestiti njegovom polarnom stranom, a to je kultura. U to vrijeme bilo je to donkihotovski, ali velike ideje nađu svoj put, i zato 27 godina kasnije, zahvaljujući tom događaju i zahvaljujući jednoj velikoj i osebujnoj osobi kao što je Gregurević, imamo duh koji živi na ovim prostorima i za koji sam siguran da će i dalje živjeti. Baštineći duh ovoga podneblja koje određuje i našu osobnost vjerujemo da nije slučajnost na ovome prostoru i ispod ovoga posavskog neba nastao velikan Ivo. Ostavština grandioznog Ivina djela u rodnome kraju svakako je trag koji je ostavio među mladima koji žele nastaviti njegovim umjetničkim putem. Na tragu toga, Hrvatska matica iseljenika uz taj Ivin projekt od samoga je početka pa sve do danas kada je uspješno pokrenula i već treću godinu realizira filmsku radionicu. Ove je godine ona bila šestodnevnoga trajanja, a plod je treći film koji su uradili mladi filmaši iz različitih dijelova svijeta. HMI uvijek aktualnim projektima nastoji biti uz ovaj odličan festival, a tako ćemo nastaviti i dalje - zaključuje Ivo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zagreb.
Memorijalni ribički kup
Četvrti Memorijal posvećen glumcu Ivi Gregureviću - natjecanje ribolovaca, na poseban način oživljava uspomenu na svoga počasnog člana, legendu glumišta u BiH i RH Gregurevića. Udruga ribolovaca općine Orašje "Šaran" održala je četvrti Memorijalni kup Ivi u spomen, a onda i druženje svih zaljubljenika toga sporta uz vodu. Kako vode u Posavini ima napretek jer Posavska je županija gotovo cijelom dužinom smještena uz dvije rijeke, većim dijelom Savu i manjim Bosnu, veliki je i broj ribiča, a u općini Orašje ima ih najviše, više od 300. Ivo ih je redovito obilazio, družio se s njima, prijateljevao. Ne iznenađuje stoga što je Ivo u svojem odgovoru za emisiju "Svlačionica" kazao: "U drugom životu bit ću ribar." Njemu u spomen održan je 4. Memorijalni kup s maksimalnim brojem od 14 ekipa (60 sudionika) na jezeru u Orašju u trajanju od 66 sati, što dovoljno govori koliko ribiči imaju poštovanja prema glumačkoj legendi. Festivalska nagrada od ove godine ide i ribičima. Ivo ovjekovječen u bronci postavljenoj u abonosu krasit će vitrine pobjednika turnira CHU-1 iz Ugljare s ulovom od gotovo tonu ribe. Ukupan je ulov oko 4,5 tona ribe, i naravno sve je ponovno vraćeno u jezero.
- Ovo natjecanje koje je održano kao dio velike kulturne manifestacije u Posavini - Dani hrvatskog filma "Ivo Gregurević" - posvetili smo upravo Ivđi, kako smo ga zvali u njegovoj Donjoj Mahali, u spomen na našega, planetarno poznatog glumca i ribiča. Ivo je bio naš počasni član, uvijek je rado i strpljivo slušao sve naše priče, jako je volio rijeku Savu i toliko je bila za njega privlačna kao što je i za sve naše posavske ribiče. U spomen na našega Ivu okupljamo se i nama je to čast - govori nam predsjednik Udruge ribolovaca općine Orašje Mario Živković.
Najveći kulturni brend
Na kraju svih festivalskih sadržaja 27. Dana hrvatskog filma "Ivo Gregurević", predsjednik Udruge, uime Organizacijskoga odbora, Benković zaključuje: - Mogu biti iznimno zadovoljan posjetom u ljetnom kinu, a filmovi se i rade za publiku, dakle, cilj je postignut. U središtu pozornosti ovogodišnjih sadržaja bila je svakako promocija Monografije Ivo Gregurević. Svake godine pokušavamo festival oplemeniti i obogatiti novim vrijednim sadržajima, a postojeće zadržati. Ove godine to je bila promocija opsežne i sadržajne knjige koju je rijetko koji ne samo glumac nego i umjetnik u široj regiji dobio, pa sam tim sadržajem prezadovoljan. Zadovoljan sam i radionicom za mlade filmaše. Dakle, sve u svemu ovo je jedna megakulturna priča koju trebamo i dalje gajiti jer filmski festival postao je najveći kulturni brend ne samo Orašja i Posavine nego i u regionalnim okvirima - zaključuje Benković. •
