Neovisno o tome hoće li se provesti presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju “Sejdić - Finci” do kraja ožujka, ovaj je predmet otvorio Pandorinu kutiju te će biti temelj za nove zahtjeve i preispitivanje nižih ustava i zakona koji će se usklađivati s nediskriminacijom manjina, ali i predstavnika konstitutivnih naroda.
Nacionalni klubovi
Kako doznajemo iz krugova političke stranke koja je u nastajanju upravo na platformi ‘ostalih’, Ustavnome sudu Federacije BiH će se uputiti zahtjev za preispitivanje Ustava ovoga entiteta budući da se njegovim odredbama diskriminiraju pripadnici manjinskih naroda jer po istoj matrici u državnome Ustavu ne mogu biti birani za predsjednika Federacije BiH ni dvojicu dopredsjednika. Ova je pozicija prema Ustavu Federacije BiH isključivo dodijeljena pripadnicima konstitutivnih naroda. Trenutačno, a i u praksi je takva situacija, i u Vladi Federacije BiH nema predstavnika manjina, ili su pak privjesak u vlasti. Ustav Federacije BiH naime definira da ‘predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda’. “U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina izaslanika iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika u Domu naroda mogu kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine”, navodi se u Ustavu.
Samo ‘konstitutivni’
Dalje se utvrđuje kako izbor za predsjednika i dva potpredsjednika FBiH zahtijeva prihvaćanje zajedničkog popisa tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu ‘kluba svakog konstitutivnog naroda’. Zbog toga i ovaj kao i Ustav Republike Srpske očekuju nove promjene u interesu svih naroda, ali i građana koji tu žive.
