Premijer Sarajevske županije Mario Nenadić podnio je ostavku samo dva dana nakon lokalnih izbora i svega nekoliko dana uoči planiranog zasjedanja županijskog parlamenta na kojem bi svakako bila izglasana smjena Vlade koju je vodio proteklih osam mjeseci, piše Večernji list BiH.
Popularnost “četvorke”
- Uvažavajući informacije kojima raspolažem i procese koje smo započeli u ovom izuzetno teškom razdoblju, svjestan sam da Vlada SŽ-a mora imati političku podršku i prohodnost u donošenju žurnih odluka i ubrzavanju pokrenutih procesa u interesu građana - naveo je Nenadić.
Istaknuo je kako mu je drago da dolazi sastav Vlade čije će odluke imati potrebnu političku podršku te da smatra da je njegova moralna i zakonska obveza i odgovornost prema građanima SŽ-a ubrzati procese koji neminovno slijede. Dodao je da će do imenovanja novog sastava Vlade njegovi ministri i on savjesno obavljati svoje dužnosti. Odluku je podržao i njegov stranački šef Fahrudin Radončić.
Jasno je kako bi do smjene županijske vlasti, po drugi put u ovom mandatu, sigurno došlo i bez Nenadićeve ostavke i pobjede stranaka “četvorke” na lokalnim izborima. Naime, SDP, NiP, NS i NBL prikupili su još prije potrebnih 18 zastupničkih glasova za smjenu Vlade koju čine SDA, SBB i DF. Lokalni izbori samo su potvrdili da popularnost stranaka “četvorke” raste, dok su SDA i njezini partneri u slobodnom padu budući da SBB i DF jedva prelaze izborni prag u nekim sarajevskim općinama.
Neizvjesno je što će se sada događati i u Tuzlanskoj županiji gdje također postoje različite kombinacije još od prije lokalnih izbora. Većina ostalih županijskih vlada ne bi trebala doći u pitanje, iako su previranja očita i u Bosansko-podrinjskoj, Unsko-sanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, koja ostaje bez premijera. Naime, aktualni premijer Mirza Ganić na lokalnim izborima izabran je za gradonačelnika Visokog pa bi zbog nespojivosti dužnosti SDA morao ponuditi novog kandidata za premijera.
Ostaje i činjenica da Hercegovačko-neretvanska i Hercegbosanska županija nikada nisu ni dobile nove vlade nakon izbora 2018. godine. S druge strane, jedine dvije vlade koje mogu gotovo sigurno računati da će odraditi svoj mandat mirno i bez većih potresa jesu one u Posavskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji. U objema ovim županijama HDZ BiH ima natpolovičnu skupštinsku većinu i mogućnost upravljanja političkim procesima.
Odnosi unutar SDA
Što se tiče svih ostalih vlada, pa i one federalne koja također nije uspostavljena nakon izbora od prije dvije godine, mnogo toga ovisi o odnosima unutar SDA kao vodeće bošnjačke stranke te njezinu odnosu s ostalim strankama saveznicama, a to su do sada bili SBB i DF. Iako SBB tvrdi da je samo “tehnički” u Vladi FBiH, a DF da nije nikako, činjenica je da obje stranke participiraju u podjeli rukovodnih pozicija za koje je zadužena federalna Vlada.
U takvoj situaciji gdje se ne zna tko je vlast, a tko oporba i postoji li uopće ikakva vrsta većine na entitetskoj razini, ali i u mnogim županijama, vrlo je nezahvalno prognozirati kako će se stvari odvijati do idućih izbora. Relaksaciju bi svakako donio dogovor o reformi izbornog zakonodavstva, kao i ispunjavanje drugih uvjeta na europskom putu, ali za sada nema naznaka da kod ijedne bošnjačke stranke postoji takva volja. Vjerojatno bi odlučnija uloga međunarodne zajednice mogla pokrenuti procese.
No, pitanje je koliko je i to realno očekivati, poglavito u situaciji kada se tek pripremaju izbori za Grad Mostar, prvi nakon 12 godina. •
