Većinom glasova Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je rebalans ovogodišnjeg proračuna FBiH u iznosu od 2.701.845.731 KM, koji je u odnosu na aktualni proračun veći za 48 milijuna KM.
Zastupnici su usvojili i zaključak Kluba zastupnika DF-GS, kojim se zadužuje Vlada da sa pozicije "tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima - županije i općine" sredstva u visini od tri milijuna KM usmjeri općinama za poticanje biljne proizvodnje.
Glavni razlog za donošenje rebalansa proračuna je primjena zakona o razdvojačenim braniteljima i članovima njihovih obitelji za što je potrebno u 2019. godini osigurati sredstva u ukupnom iznosu od 25 milijuna KM, a koja ovogodišnjim proračunom FBiH nisu bila planirana.
Osim toga, rebalansom će biti alocirana sredstva iz tzv. klirinškog duga u iznosu od 107 milijuna KM, koja su ostala neutrošena u proračunu FBiH za 2018. godinu, a iz kojih će se financirati projekti izgradnje brze ceste Lašva-Nević polje, izgradnja Južne obilaznice Mostara i drugo.
Također, planirana su i dodatna sredstva za izgradnju putne infrastrukture u iznosu od 45 milijuna KM, koja se odnose na dividendu JP "Elektroprivreda BiH" i za koja se očekuje da budu uplaćena u idućem razdoblju, a bit će korištena za izgradnju tunela Hranjen prema Goraždu.
Predviđena su i dodatna sredstva od dva milijuna KM za nastavak izgradnje aerodroma u Bihaću, koja su također ostala neutrošena u proračunu FBiH za 2018. godinu.
Ovogodišnjim proračunom FBiH za projekte izgradnje ovog aerodroma već je osigurano 3,5 milijuna KM, te će taj iznos, zajedno s pomenutih dva milijuna KM, u izmjenama i dopunama proračuna FBiH za 2019. godinu dostići iznos od 5,5 milijuna KM namijenjenih ovom projektu.
Planirano je dodatnih osam milijuna KM na ime transfera nižim razinama vlasti - županije i općine, te ovaj transfer sada ukupno iznosi 18 milijuna KM.
Ključne aktivnosti u sferi fiskalne politike prvenstveno podrazumijevaju djelovanje u pravcu stvaranja povoljnog i stabilnog poslovnog okruženja, atraktivnog za povećan priliv i domaćih i stranih investicija, kao glavnog generatora projiciranog srednjoročnog makroekonomskog rasta.
Provedbu planiranih aktivnosti i dalje prati nastavak reformi u cilju kreiranja stabilnog poreznog sistema i njegovog približavanja standardima Europske unije.
S tim u vezi, fokus prihodovne strane proračuna će biti na stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje cijene rada, rasterećenje privrede kroz restrukturiranje poreznog sistema, smanjenje poreznog duga, te povećanje discipline poreznih obveznika, što će se u konačnici odraziti i na povećanje naplate neizravnog i izravnog poreza.
Uz rebalans proračuna Federacije usvojen je i zakon o njegovom izvršenju. Da bi ovi akti mogli stupiti na snagu potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamenta FBiH, koji će se o tome izjašnjavati u četvrtak, 18. srpnja.
